Intervju s Andrijom Bosanac-Schroetter

Katarina Luketina

1. Kako kineska tradicionalna medicina i yin yoga objašnjavaju i adresiraju proljetni umor?

Tradicionalna kineska medicina objašnjava pojavu proljetnog umora kao slabiju prilagodbu tijela novim klimatskim uvjetima. Tokom zime, krvne žile, posebno kapilare ne provode krv toliko na površinu tijela, posebno kožu, već ostaje više u dubljim dijelovima tijela i organima. Kako tijelo krvotokom šalje i pranu (chi) tijelom, tako ta prana u hladnijim vremenima ostaje više u dubljim dijelovima tijela. Tokom proljeća, kako temperatura raste, kapilare počnu dovoditi krv i u površinske dijelove tijela, što znači da ide manje u unutarnje organe u odnosu na zimsko razdoblje, što znači da manje kisika i energije ide u mozak i ostale organe. Ako se tijelo ne uspije na vrijeme adaptirati tim promjenama, javlja se osjećaj umora. 
Prema tradicionalnoj kineskoj medicini, ovdje spavanje nije rješenje. Rješenje je zdrav i konstantan raspored, zdrava i prilagođena prehrana i pravilna tjelovježba.

2. Što nam je potrebno za uravnoteženje aspekata kreacije i stvaranja/ljutnje i strasti?

Jedno od najdražih pitanja koje dobijem i za koje bi bilo potrebno nekoliko godina kako bi se pravilno odgovoriti.
U tradicionalnoj kineskoj medicini cijeli svemir počiva na dva principa: yin i yang. Yin predstavlja ženski princip, yang muški, i imaju nebrojeno puno aspekata. Ne postoji nešto što je fiksno yin ili yang. Sve se mijenja, ovisno o kontekstu. U određenom kontekstu nešto što je yin, u sljedećem postaje yang, i obrnuto. 
Između ostalog yin predstavlja mudrost, potencijal, strast i kreaciju. Krenuti. Ono što imamo u sebi, što svaku osobu na ovoj planeti čini posebnom i jedinstvenom je njen yin potencijal i osobnost. Kako bi se oni demonstrirali i realizirali, potreban je yang aspekt, ili određeni impuls zbog kojeg sva promjena može krenuti i manifestirati se vani. Jednom kad energija krene prema van, budi sav uspavani potencijal u nama. Nekad se to može manifestirati kao ljutnja, frustracija, bijes ili čak i agresija. Nekad kao vjera u sebe i da sve što se događa oko nas i nama se događa baš onako kako treba. Nekad kao optimizam, nada, dobrota i ljubaznost. 

Kako možemo reći da smo mi posljedica naših impulsa, tj kako reagiramo i u kojem smjeru usmjeravamo te impulse, u tom smjeru će nam otići i životna energija, reakcije, i djelovanje. 

Jedan od najboljih alata za osvještavanje toga je introspekcija. Nešto što u Hatha yoga stilovima posebno kultiviramo. Impulsi koje imamo u sebi su ti koje imamo. To ne možemo i ne trebamo mijenjati. Ono što možemo mijenjati je naš stav prema tome. Malo smiriti i utišati pretjeranu mentalnu aktivnost, odvojiti neko vrijeme samo ze sebe na dnevnoj razini i osvijestiti koji su to impulsi. I onda jednostavno ih svjesno usmjeriti u smjeru koji je za nas najbolji. Ljutnja sama po sebi nije ni dobra, ni loša. Mi joj dajemo to značenje. Ako je doživimo i usmjerimo kroz egoizam, onda postaje destruktivna. Ako je doživimo kao neku promjenu, znajući da u sebi imamo sve potrebno za napraviti tu promjenu, onda ljutnja postaje dobra pokretačka sila.

3. Što je tebi osobno i kao yoga učitelju najveći izazov ovog perioda godine (kasna zima/rano proljeće)?

Proljetni umor…

Andrija Bosanac-Schroetter